|

ENERGETSKI KALKULATOR

VIDEO IGRICA
"Energetski model 2050"
|
|
Pomažu nas
|
|
 |
|
 |
РЕПУБЛИКА СРБИЈА
Министарство заштите животне средине
|
 |

|
 |
|
|
|
Vesti
27.04.2018.
 Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu – REC Kancelarija u Srbiji i CEKOR Vas sa zadovoljstvom pozivaju na okrugli sto Klimatske promene i civilno društvo u Srbiji u kontekstu Talanoa dijaloga.
Okrugli sto će se održati u utorak 8. maja 2018. godine u Naučno-tehnološkom parku Beograd, ulica Veljka Dugoševića 54, Zvezdara, sa početkom u 11 časova, sa ciljem otvaranja tri centralna pitanja na kojima se Talanoa dijalog o klimatskim promenama zasniva: Gde smo? Kuda želimo da idemo? Kako ćemo tamo da stignemo?
Panelisti će govoriti o izvorima emisija, postojećem pravnom i strateškom okviru u Srbiji i ulozi organizacija civilnog društva, značajnim inicijativama, dobrim praksama, postojećim uspešnim modelima i raspoloživim resursima u borbi protiv klimatskih promena, sa aspekta ispunjenja obaveza prema Sporazumu iz Pariza. ...
|
|
19.04.2018.
 Tradicionalno obeležavanje Dana planete zemlje Centar za ekologiju i održivi razvoj – CEKOR, otpočeo je ekološkim i edukativnim predavanjem naslova „Probudimo odgovornost prema životnoj sredini: izazovi i mogućnosti“, organizovanim u saradnji sa Visokom školom strukovnih studija za obrazovanje vaspitača i trenera iz Subotice. ...
|
|
18.04.2018.
 U ČETVRTAK, 26. 04. 2018. OD 11 DO 13.30 ČASOVA
Adresa: NDNV - Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Zmaj Jovina 3/I , Novi Sad
Pozivamo Vas na okrugli sto “Ka boljoj implementaciji Strateške procene uticaja na životnu sredinu” koji organizuje udruženje CEKOR- Centar za ekologiju i održivi razvoj iz Subotice u saradnji sa udruženjem Inženjeri zaštite životne sredine iz Novog Sada.
Molimo Vas da potvrdite svoje učešće na mail nadjereg@gmail.com. ...
|
|
16.03.2018.
 Ova vest je prvobitno objavljena 16.03.2018. godine i sada je vraćena kao deo rekonstrukcije sajta.
Radolfzell, Beč, Prag, Subotica - Multilateralne razvojne banke podržale su ne manje od 82 hidroenergetska projekta širom jugoistočne Evrope, uključujući i one u zaštićenim područjima, prema studiji koju je danas objavila organizacija CEE Bankwatch Network. Studija zaključuje da je broj hidroenergetskih projekata u regionu koji uživaju finansijsku podršku multilateralnih razvojnih banaka i komercijalnih banaka, čak i veći od ranije poznatog.

Od 2005. godine Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Grupa Svetske banke odobrile su kredite i garancije u ukupnom iznosu od 727 miliona evra za ne manje od 82 hidroelektrane. Ovo uključuje 37 projekata u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi i Natura 2000 područja ili međunarodno priznate oblasti visoke vrednosti biodiverziteta kao što su značajna područja za ptice (Important Bird Areas).
EBRD je najveći poznati finansijer hidroenergije na Balkanu. Banka je podržala ukupno 61 hidroenergetsko postrojenje sa 126 miliona evra, od kojih je 29 u zaštićenim područjima ili međunarodno priznatim područjima značajnim za biodiverzitet.
Studija koja predstavlja ažuriran izveštaj objavljen 2015. godine takođe je utvrdila da novac koji plasiraju komercijalne banke igra ključnu ulogu u omogućavanju kontroverznih hidroenergetskih projekata. Finansiranje koje pružaju komercijalne banke je teže pratiti zbog nedostatka transparentnosti u sektoru, ali autori studije su identifikovali 158 postrojenja sa takvim finansiranjem, od kojih su 55 u zaštićenim područjima ili međunarodno priznatim područjima značajnim za biodiverzitet.
U Srbiji su vodeće Erste banka (26 projekata) i UniCredit (10). Erste banka je, na primer, finansirala grupu od sedam postrojenja na granici Nacionalnog parka Kopaonik, kod Jošaničke banje. Ove hidrolektrane, zajedno sa još osam u istom području koji se finansiraju iz drugih izvora, ostavile su veliki deo lokalnih reka sa malo ili bez vode tokom većeg dela godine. Unicredit banka finansira projekat Zvonce u blizini Babušnice, koji se trenutno gradi, i koji je izazvao proteste meštana okolnih sela.
Dvanaest projekata u Srbiji sa identifikovanim finansiranjem su u zaštićenim područjima. Najveći pritisak je u parku prirode Stara Planina, budućem području pod zaštitom EU Natura 2000. Hidronergetska postrojenja svih veličina i kapaciteta mogu imati značajne štetne uticaje na zaštićena područja, naročito u kontekstu nedostatka sredstava i kapaciteta za odlučan inspekcijski nadzor.
Od multilateralnih razvojnih banaka, EIB vodi u smislu posrednih kredita preko komercijalnih banaka i na ovaj način je finansirao ukupno 12 projekata u Srbiji. EBRD je takođe aktivan, pre svega u projektima rehabilitacije starih hidroelektrana, kao i u četiri direktne investicije kod Josaničke banje, ali i 5 projekata gde je novac plasiran preko UniCredit i jednom preko Societe Generale banke.
Zbog povlašćene cene otkupa električne energije predviđene za male hidroelektrane, sektor privlači i investitore povezane političkim i ekonomskim elitama koje često posluju na granici ili sa druge strane zakona.
"Mi snažno podržavamo potrebu da Srbija razvije svoj sektor obnovljivih izvora energije, ali šteta koju uzrokuju male hidroelektrane je veoma velika u poređenju sa proizvodnjom električne energije koju pružaju. Jedan vetropark daje više energije nego sve do sada izgrađene male hidroelektrane, a šteta za male vodotokove je nemerljiva", kaže Zvezdan Kalmar, koordinator u Centru za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR).
"Finansijeri moraju preuzeti svoj deo odgovornosti i osigurati usklađenost sa lokalnim i međunarodnim standardima. Neodogovorne investicije mogu zauvek uništiti stotine netaknutih balkanskih reka", dodaje Igor Vejnović, istraživač ogranizacije Bankwatch zadužen za hidroenergiju i koautor studije.
Studija i prateća baza podataka mogu se naći na:
https://bankwatch.org/publication/financing-for-hydropower-in-protected-areas-of-southeast-europe-update
Studija je izrađena u okviru kampanje "Sačuvajmo plavo srce Evrope", koju su pokrenuli "EuroNatur" i "RiverWatch" u saradnji sa lokalnim partnerima u zemljama Balkana u cilju suzbijanja uništavanja životne sredine. Oko 2800 novih brana trenutno je planirano na teritoriji između Slovenije i Albanije. Više na: http://www.balkanrivers.net.
|
|
08.03.2018.
 Poznati srpski borac za zaštitu životne sredine Đuro Vavroš pravosnažno je oslobođen optužbi da je, kao ekološki aktivista, izvršio krivično delo narušavanja poslovnog ugleda i kreditne sposobnosti preduzeća "Krivaja" doo.
Presudom osnovnog suda u Subotici koja je potvrđena presudom Višeg suda u Subotici, Vavroš je oslobođen optužbi preduzeća "Krivaja" doo da je, ukazujući na pogubne posledice preoravanja hiljada sadnica drveća koje su trebale formirati vetrozaštitni pojas u Krivaji, a koje preoravanje je učinjeno od strane istoimenog preduzeća, izvršio krivično delo i narušio poslovni ugled i kreditnu sposobnost ovog preduzeća u stranom vlasništvu. ...
|
|
27.02.2018.
 Članice Nacionalnog konventa za EU iz radne grupe za Poglavlje 23, kao i brojne organizacije civilnog društva pozivaju Ministarstvo pravde da povuče objavljeni radni tekst amandmana na Ustav.
Predložene izmene neće dovesti do stvaranja uslova za jačanje nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaca po oceni potpisnika pisma, ali i velikog broja profesora ustavnog prava, učesnika nedavno održanog javnog slušanja u organizaciji strukovnih udruženja. Umesto da menjaju sadašnja loša rešenja u Ustavu, objavljeni amandmani predstavljaju korak unazad i omogućiće znatno veći i direktniji uticaj Vlade i političkih stranaka na rad sudova i tužilaštva. ...
|
|
09.02.2018.
 Danas je u prisustvu i aktivno učešće više od 60 učesnika održana tematska sednica radne grupe za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promene Nacionalnog Konventa o EU sa temom: Javno privatno partnerstvo (JPP) i koncesije kao model obezbeđivanja investicija i sprovođenja aktivnosti od opšteg interesa u oblasti zaštite životne sredine i lokalnih komunalnih delatnosti u sklopu priključivanja EU.
Tema javno privatnog partnerstva (JPP) i koncesija je u ovom trenutku vrlo aktuelna kako je pokazao skup, a polje zaštite životne sredine je oblast koja je od javnog značaja i gde se sasvim sigurno predviđaju mnogi projekti kroz model JPP, naročito u oblastima kao što su tretman otpadnih voda i tretman otpada.
Sednici je prisustvovao gospodin Filip Abramović, pomoćnik Ministra za zaštitu životne sredine, koji je istakao da Srbiji, u nedostatku sopstvenih finansijskih sredstava za potrebne infrastrukturne investicije u oblasti voda i upravljanja otpadom, trebaju privatni partneri koji bi kroz JPP modele mogli da reše decenijski zanemarivane ekološke probleme i dostizanje evropskih standarda.
Sednici su takođe prisustvovale dve poslanice Gordana Čomić i Nada Lazić, te široka lepeza ekoloških i drugih NVO (Transparentnost) i pokreta (Ne davimo Beograd), pojedinaca, kao i predstavnika javnog i privatnog sektora (oblast otpada). ...
|
|
05.02.2018.
 Pozivamo Vas na sastanak Radne grupe 19 Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji koji Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) i udruženje Fractal organizuje u petak, 9. februara 2018. godine u Zelenom salonu Narodne skupštine (Kralja Milana 14), od 10.30 – 13.00 časova na temu: Javno privatno partnerstvo (JPP) i koncesije kao model obezbeđivanja investicija i sprovođenja aktivnosti od opšteg interesa u oblasti zaštite životne sredine i lokalnih komunalnih delatnosti u sklopu priključivanja EU.
Događaj je podržan od međunarodnog projekta “OCD kao jednaki partneri u nadgledanju javnih finansija” koji u Srbiji sprovode CEKOR i Fractal.
Opšti nam je cilj poboljšanje odgovornosti i transparentnost javnih finansija, te jačanje uloge i glasa civilnog društva u nadgledanju učinka kojeg imaju institucije prilikom trošenja javnih finansija. ...
|
|
12.12.2017.
 Regionalna konferencija "Životna sredina i građani Balkana - uloga i održivost civilnog društva" okupila je 11. i 12. decembra 2017. u Beogradu više od 100 predstavnika civilnog društva, međunarodnih organizacija, institucija vlada u regionu i lokalnih samouprava. Ova konferencija organizovana je u okviru Programa podrške civilnom društvu u Srbiji u oblasti životne sredine - CSOnnect koji realizuje Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu - REC od 2015. godine uz finansijsku podršku Švedske međunarodne agencije za razvoj i saradnju SIDA. ...
|
|
30.10.2017.
 Ova vest je prvobitno objavljena 30.10.2017. godine i sada je vraćena kao deo rekonstrukcije sajta.
Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) u okviru projekta „Strengthening civil society to advocate for sustainable energy transition“ koji realizuje zajedno sa INFORSE Europe iz Danske, upriličio je u Arhus centru okrugli sto na kom je predstavljen predlog za kreiranje lokalne energetske strategije.



Danas predstavljeni predlog sadrži sveobuhvatnu i dugoročnu energetsku strategiju baziranu na prinicipima održivog razvoja, uštedi energije i ispunjavanju klimatskih ciljeva i smanjenja emisija ugljen dioksida. On podrazumeva korišćenje svih raspoloživih energenata od biomase, solarne energije, geotermalne energije i vetrogeneratora, a predlog energetske strategije predviđa i visinu investicija za narednih 30 godina, kao i uštede i benefite koji se odnose na zaštitu životne sredine.
Prema rečima naučnog saradnika sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, dr Ilije Batas Bjelića, strategije koje su gradovi širom Srbije doneli, nisu sprovodive, već najveći potencijal imaju one koje pišu sami građani u saradnji sa lokalnim samoupravama i u skladu sa danas dostupnim tehnologijama.
Danas održani okrugli sto podržan je jednim delom projektom "Osnaživanje odgovornosti i obaveza za bolju životnu sredinu", koji se realizuje uz podršku programa CSOnnect, koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).
opširnije - VIDEO
|
|
26.07.2017.
 CEKOR ovim otvorenim pismom Vladi Republike Srbije upućuje apel za rešavanje problema vezanih za širenje kopova uglja i izgradnji nove termocentrale Kostolac B.
Â
Pismo je upućeno:
Â
Â
U prilogu je nase otvoreno pismo sa molbom za hitan sastanak u narednih 20 dana oko rešavanja pitanja raseljenja naselja Veliki Crljeni i Drmno na kome bi delegacija iz naselja Velikih Crljena i Drmna predstavila svoje zahteve u vezi njihovog hitnog raseljavanja, jer su uslovi u kojima oni žive na granici izdržljivosti. ...
|
|
13.07.2017.
 Ministarstvo zaštite životne sredine je iniciralo sastanak na kojem su nevladinom sektoru u saradnji sa Nacionalnim Konventom o EU predstavljeni status Poglavlja 27, kao i problemi i naredni koraci u izradi pregovaračke pozicije za ovo poglavlje. Sastanak je održan u četvrtak, 06.07. 2017. u prostorijama Narodne skupštine, ulica Kralja Milana 14.
CEKOR, kao vodeća organizacija za radnu grupu Konventa za Poglavlje 27 je bio zadužen za organizaciju sastanka i saradnju sa Ministarstvom.
Na otvaranje sastanka došao je i novo izabrani ministar novog ministarstva Goran Trivan, koji se obratio učesnicima podužim govorom. Ministar je više puta podvukao da će biti nemoguće uraditi bilo šta u ovom Poglavlju bez podrške nevladinog sektora i medija. ...
|
|
05.06.2017.
 Ova vest je prvobitno objavljena 05.06.2017. godine i sada je vraćena kao deo rekonstrukcije sajta.
U Arhus centru danas je potpisan Memorandum o saradnji između Regionalne deponije i predstavnika organizacija civilnog društva iz Subotice, Bačke Topole, Trešnjevca, Kanjiže, Malog Iđoša i Čoke. Potpisivanjem memoranduma se definišu zajednički rad na edukaciji i informisanju građanstva o pravilnom zbrinjavanju i odlaganju otpada.



Na Svetski dan zaštite životne sredine 5. jun, petnaest ekoloških organizacija civilnog društva je potpisalo Memorandum o saradnji sa Regionalnom deponijom, koja po rečima direktorke Andree Kikić, uskoro započinje probni rad, a na planu edukacije i informisanja građanstva o svim mogućnostima koje obuhvata Regionalni sistem za upravljanje otpadom, neophodna je i saradnja sa organizacijama civilnog sektora koje imaju kapacitete da se kao partneri uključe u oblast zbrinjavanja i upravljanja otpadom i koje su u oblasti vezanoj za unapređenje životne sredine ostvarile respektabilne rezultate.
Ova aktivnost podržana je projektom "Osnaživanje odgovornosti i obaveza za bolju životnu sredinu", koji se realizuje uz podršku programa CSOnnect, koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).
opširnije - VIDEO
|
|
24.05.2017.
 Dana 24. maja 2017. U Plavoj Sali Gradske kuće Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) je organizovao prezentaciju i diskusiju na temu : " Predlog CEKOR-a za koncept održive energetike u Subotici" tokom koje je Dr Ilija Batas Bjelić naučni saradnik sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu prezentovao nekoliko scenarija razvoja energetike u Subotici, koje je CEKOR uradio u okviru međunarodnog projekta "Jačanje civilnog društva za zagovaranje održive energetske tranzicije", koji se pod vođstvom danske organizacije "VedvarendeEnergi" sprovodi u Jermeniji, Belarusiji, Makedoniji, Srbiji, Ukrajini i Danskoj ...
|
|
18.05.2017.
 Ova vest je prvobitno objavljena 18.05.2017. godine i sada je vraćena kao deo rekonstrukcije sajta.
U prostoru Jevrejske opštine u Subotici Aleksandra Knez Milojković održala je predavanje „Bezbednost hrane danas u Srbiji i kako se odbraniti od štetnih aditiva i ostataka hemikalija u hrani“.



Kakve nas sve opasnosti vrebaju sa tanjira, od pesticida, aditiva, antibiotika, pa do GMO, objasnila je Aleksandra Knez Milojković, na predavanju koje je deo aktivnosti projekta kog Centar za ekologiju i održivi razvoj realizuje u okviru "Programa podrške civilnom društvu u Srbiji u oblasti životne sredine (CSOnnect)" Regionalnog centra za životnu sredinu, Kancelarije u Beogradu.
- Kupovati organske proizvode od prodavaca koje poznajemo, čime ćemo ojačati ekonomsku moć ovih proizvođača, a s druge strane oslabiti nesavesne, koji u cilju ostvarenja što većeg profita zanemaruju bezbednost hrane, rekla je Aleksandra Knez Milojković.
Knez Milojković, kao i predstavnice CEKOR, Nataša Đereg i suorganizatora predavanja - Jevrejske opštine, Ružica Rudić Vranić, u pogledu kvaliteta hrane, istakle su da u našoj zemlji još uvek ne postoji adekvatna akreditovana laboratorija koja bi bila nadležna da kontroliše bezbednost hrane.
Zakonska regulativa koja uređuje upotrebu pesticida, do nedavno je omogućavala nekontrolisanu nabavku i upotrebu pesticida, istakla je Aleksandra Knez Milojković, a osvrnula se i na štetne uticaje antibiotika prisutnih u mesu i mesnim prerađevinama. Po njenim rečima, posledice toga se ogledaju u sve brojnijim slučajevima rezistencije na antibiotike koji se koriste u humanoj medicini, a upotreba hormona u stočarstvu i živinarstvu, za posledicu na stanovništvo ima hormonske poremećaje, probleme sa štitnom žlezdom i prevremeni ulazak u pubertet, što se po njenim rečima sada sve učestalije dešava kod devojčica od 9, pa čak i 5 godina.
opširnije - VIDEO
|
|
05.05.2017.
 Dvadesetak ljudi u Vreocima živi u konstantnoj strepnji, otako su ovog proleća intenzivirani rudarski radovi. Ogromni bageri su se približili na manje od 50 metara od njihovih domova.
Iako je Republički rudarski inspektor svojim rešenjem 310-07-336/2017-02 od 28.2.2017. između ostalog naložio da se preduzmu hitne aktivnosti na sprovođenju procesa eksproprijacije odnosno rešavanje imovinsko-pravnih odnosa sa rokom 15.4.2017., stručnjaci za procenu nekretnina su se na terenu pojavili tek 9. aprila, a izveštaj o imovini još uvek nisu uručili vlasnicima nekretnina koje se nalaze na putu nadiranja kopa. Dakle, umesto da je eksproprijacija završena, i umesto da su ovi građani isplaćeni da u tom kratkom roku nađu novi dom, oni još nemaju ni zvaničan spisak svoje imovine.
Stoga ovi ljudi ne smeju da napuste svoje domove, nemaju gde da odu, nisu dobili ni sredstva da kupe nove kuće niti odgovarajući dokument kojim bi na sudu ostvarivali svoja prava. ...
|
|
|
|
IZDVAJAMO

STATUT UDRUŽENJA CEKOR



 - Protest ispred EBRD: samit uglja i klime


|